
Vlada je danas odobrila okvirni popis područja za dodatno zaduživanje iz EU mehanizma za oporavak nakon koronakrize. Slovenija, koja je u nacionalnom planu oporavka do sada predvidjela 545 milijuna eura kredita, zatražit će najviše 747 milijuna eura dodatnih kredita.
Ukupno, dakle, najviše 1,3 milijarde eura.
|
Slovenija ima pravo na 1,49 milijardi eura bespovratnih sredstava i dodatnih 122 milijuna eura na temelju plana REPowerEU za provedbu mjera iz plana oporavka i otpornosti iz Europskog mehanizma za oporavak, a do sada je predvidjela korištenje 545 milijuna eura u povrat novca. Slovenija je tako ostavila neiskorišten praktički cijeli paket mogućih kredita, a na raspolaganju joj je još 2,7 milijardi eura kredita. Vlada je u srpnju usvojila izmjene plana oporavka i poslala ih Europskoj komisiji na odobrenje. No, u međuvremenu se dogodila vremenska nepogoda koja je prouzročila štetu od više milijardi dolara. Tako se Vlada prošli tjedan upoznala s informacijom o mogućnostima korištenja sredstava za oporavak nakon koronakrize za rješavanje izazova povezanih s poplavama i drugim štetama, kao i za eventualna druga dodatna ulaganja. Nakon poplave, priopćio je Vladin ured za komuniciranje (Ukom), ispitao je provedbu protupoplavnih projekata. Temeljem spremnosti na fleksibilnost u razmatranju navedenih projekata, koju je izrazila Europska komisija, donijela je odluku da ostavi otvorena vrata za zaduživanje do 320 milijuna eura kredita za investicije u okviru poglavlja Smanjenje rizika od poplava. i smanjenje rizika od drugih katastrofa povezanih s klimom. Pritom će Ministarstvo prirodnih resursa i prostora podržati samo one projekte koji će se sa sigurnošću realizirati do sredine 2026. godine, kada ističe mehanizam oporavka. Vlada će aplicirati i za dodatne kredite za druge namjene, u iznosu od 427 milijuna eura. Riječ je o dodatnim kreditima za područje povećanja kapaciteta željezničke infrastrukture i područje održive obnove zgrada, pojašnjavaju iz Ukoma. Vlada je ovlastila Ured za oporavak i otpornost Republike Slovenije, koji koordinira provedbu mehanizma oporavka u Sloveniji, da najkasnije do 31. kolovoza, kada je krajnji rok za to, Bruxellesu podnese zahtjev za odobrenje dodatnih zajmova. ističe. Zbog izvanrednih okolnosti, sukladno dogovoru s Europskom komisijom, Slovenija će u prijavi navesti najveći mogući iznos i okvirni popis područja koja bi se financirala kreditima. S Povjerenstvom će u idućim mjesecima neformalno usuglasiti sadržaj predloženih područja te pripremiti ažurirani plan oporavka s dodatnim reformama te prekretnicama i ciljevima koji su uvjet za korištenje ovih sredstava, napisali su iz Ukoma. Konačni iznos kredita, koji će biti potvrđen do kraja ove godine, može biti manji od traženog, ovisno o fleksibilnosti i razumijevanju Europske komisije, dodaju. Premijer Robert Golob već je u telefonskom razgovoru izvijestio predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen o odluci Vlade o korištenju dodatnih kredita iz Mehanizma za oporavak i otpornost, objavila je Vlada na društvenoj mreži X, nekadašnjem Twitteru. Von der Leyen, prema čijim su riječima imali dobar razgovor, u međuvremenu je putem mreže X najavila da se prijava za dodatne kredite očekuje u četvrtak u Bruxellesu. Pritom su slovenska vlada i predsjednik komisije napomenuli da sudjeluju i u dobivanju sredstava iz fonda solidarnosti te kohezijske i poljoprivredne politike. |